Šta je autizam?
Autizam je složeni razvojni poremećaj koji se obično
javlja tokom prve tri godine života. Autizam je posledica oštećenja
mozga i ispolljava se kroz probleme u čulnom opažanju, govoru,
mišljenju i razumevanju socijalnih situacija, zbog čega se ponašanje
i odnos sa spoljnim svetom razvija drugačije.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza autizma se postavlja na osnovu posmatranja ponašanja. Ukoliko
su u ponašanju prisutna sledeća tri elementa...
1. problemi u komunikaciji što podrazumeva teškoće u razumevanju
i usvajanju svih oblika komunikacije (izraz lica, gest, razvoj govor);
2. problemi u socijalnim odnosima koji podrazumevaju poteškoće
u uspostavljanju veza sa drugim ljudima i nemogućnost prilagođavanja
zahtevima sredine;
3. ograničeni i ponavljajući oblici ponašanja koji se manifestuju
kroz ponavljanje istih pokreta, radnji, reči i interesovanja i
kroz težnju ka istovetnosti i otporu prema promenama:
...onda se sa sigurnošću može reći da se radi o autizmu.
Učestalost javljanja?
Prema najnovijim podacima autizam se javlja kod 20-60 dece na 10 000
rođenih. Učestalost autizma je ista u svim sredinama bez obzira
na rasnu nacionalnu i etničku pripadnost, socijalni i ekonomski
status.
Uzroci autizma?
Mnogi stručnjaci veruju da ovaj složeni problem nije izazvan
jednim jedinim uzrokom. Postoje ozbiljni pokazatelji da autizam nastaje
kao posledica različitih faktora koji utiču na razvoj mozga,
njegovu strukturu i funkcionisnje.
Šta autizam nije?
Danas se sa sigurnošću može reći da:
- autizam nije mentalna bolest
- deca sa autizmom nisu nevaspitana deca sa problemima u ponašanju
- autizam ne nastaje zbog "hladnih" roditelja koji nedovoljno
obraćaju pažnju na svoju decu
- autizam ne nastaje zbog emocionalne lišenosti i stresa
Tačno je...
- da su osobe sa autizmom osećajne (emotivne)
- da osobe sa autizmom žele komunikaciju
- da osobe sa autizmom mogu da se obrazuju
- da osobe sa autizmom mogu da rade
Da li postoji lek?
Lek za autizam nije pronađen. Deca sa autizmom odrastaju u odrasle
osobe sa autizmom. Mnogima od njih će biti potrebna briga i staranje
tokom celog života.
Kako pomoći?
Postoji mnogo programa za pomoć i rad sa osobama sa autizmom ali
nijedan nije podjednako dobar i dovoljan za svakoga. Zbog toga u kreiranju
individualnih programa moraju da učestvuju svi neposredno zainteresovani:
osobe sa autizmom koliko god je to moguće, roditelji, članovi
porodice, medicinsko osoblje, terapeuti i angažovani stručnjaci.
Važno je znati...
Rana dijagnostika, tretman i uključivanje u obrazovni proces su
ključni za decu sa autizmom. Tako im se može pomoći da
razviju svoje socijalne i komunikativne veštine, postanu samostalniji
i vode ispunjeniji i produktivniji život. ...Povratak
na poćetak
Karakteristične odlike
ponašanja dece sa autističnim spektrom
NEZAINTERESOVANOST
PRILAZE DRUGIMA UZ POMOĆ I PODRŠKU ODRASLIH
KADA IM SE NEKO OBRAĆA, NE REAGUJU
KORISTE RUKU ODRASLOG DA DOĐU DO ONOG ŠTIO ŽELE
SMANJENA MOGUĆNOST ZA IMITATIVNU KREATIVNU IGRU
PREDMETIMA SE BAVE NA STEREOTIPAN NAČIN, OKREĆU IH, REĐAJU...
PONAVLJAJU REČI ONAKO KAKO IH ČUJU
NEMAJU INTERESOVANJE ZA DRUGU DECU
GOVORE TAKO ŠTO ČESTO PONAVLJAJU ISTI SADRŽAJ
PONAŠAJU SE JEDNOLIČNO
NE USPOSTAVLJAJU KONTAKT POGLEDOM
IMAJU NEOBIČNE POKRETE
POVREMENO SE SMEJU BEZ VIDLJIVOG RAZLOGA
MOGU DA RADE NEKE STVARI JAKO DOBRO I BRZO ALI NE I ONE KOJE PODRAZUMEVAJU
RAZUMEVANJE SOCIJALNIH ODNOSA ...Povratak na početak